U eri digitalizacije tradicionalna birokracija ustupa mjesto suvremenim rješenjima, a elektronički potpis postaje neizostavan element za sve više nas.Bilo da razgovaramo o sustavu e-Računa, daljinskom potpisivanju ugovora ili podnošenju online prijave nadležnim tijelima, ovaj je alat brzo prešao iz ‘opcije’ u ‘nužnost’ u mnogim područjima..
Dana 8. srpnja 2024., službene novine Rumunjske objavile su Zakon br. 214/2014 u vezi s uporabom elektroničkog potpisa, vremenskog žiga i pružanja usluga povjerenja temeljenih na njima (‘ Zakon o elektroničkom potpisu ‘), koji će postati novi zakonodavni okvir za korištenje elektroničkog potpisa, vremenskog žiga i pružanje usluga povjerenja počevši od 08. 10. 2024.
Zašto je ova reforma bila potrebna?.
Dugo se čekalo na novi Zakon o elektroničkom potpisu, s obzirom na to da je u Rumunjskoj postojao zastarjeli zakonodavni okvir koji nije držao korak s tehničkim napretkom u ovoj temi (tj. Zakon br. 455/2001 o elektroničkim potpisima i Zakon br. 451/2004 u vezi s vremenskim žigom), koji je povremeno bio nekoherentan i neusklađen s pravilima i načelima utvrđenima Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (‘ Uredba eIDAS ‘).Prethodno zakonodavstvo o elektroničkim potpisima u Rumunjskoj predstavljalo je razne nedostatke koji su stvarali zbrku u praksi, poput nedostatka jasnoće u propisima i raznih razlika između primarnog i sekundarnog zakonodavstva.
Iako su kvalificirani elektronički potpisi priznati i imaju istu dokaznu vrijednost kao i vlastoručni potpisi, u praksi se često preferira potpisivati dokumente rukom ili elektronički te ih slati e-poštom, bilo u skeniranom formatu (rukopisno potpisani dokument) ili u elektroničkom obliku (elektronički potpisani dokument), bez dijeljenja izvornika rukom pisano potpisanih dokumenata.Ova praksa se raširila zbog pogodnosti, no ključno je naglasiti da samo elektronički potpisani dokument ima dokaznu vrijednost privatnog potpisa, dok ni tiskani i naknadno skenirani elektronički potpisani dokument niti vlastoručno potpisani dokument skenirani naknadno nemaju istu pravnu snagu. vrijednost kao original.U praksi, iako u manjini, izraženo je mišljenje da se dokument s elektroničkim potpisom (npr. podnesak, pobijanje) koji je ispisalo sudsko osoblje za podnošenje u fizički sudski spis može smatrati nepotpisanim dokumentom u nedostatku dokaza kojim se dokazuje postojanje kvalificirane potvrde potpisnika dokumenta.Smatramo da je ovo mišljenje u najmanju ruku diskutabilno (ako ne i izravno kritično).Općenito govoreći o elektronički potpisanim i ispisanim dokumentima (ne samo postupovnim dokumentima) ili ispisanim rukom pisanim dokumentima koji su naknadno skenirani, smatramo ih kopijama koje mogu proizvesti puni učinak ako su označene za sukladnost s izvornikom; inače bi se mogli smatrati barem začecima pisanog dokaza koji se može nadopuniti drugim dokazima za potpuni dokazni učinak, kao što je elektronički nosač na kojem se dostavlja elektronički potpisan dokument (memory stick, itd.).Bitno je da strane budu svjesne ovih ograničenja i da odaberu opcije potpisivanja koje osiguravaju valjanost, sigurnost i jednostavnost dokazivanja transakcija.
Počevši od 8. listopada 2024. više normativnih akata koji se odnose na ovu temu bit će stavljeno izvan snage, a sve primjenjive norme u ovom području bit će objedinjene u jedinstveni zakonodavni akt, čime će se stvoriti opći i predvidljiv pravni okvir za korištenje svake vrste elektroničkih potpis — Zakon o elektroničkom potpisu.
Važne inovacije i promjene.
Novi zakon utvrđuje smjernice o općim pravnim učincima svake vrste elektroničkog potpisa (kvalificirani elektronički potpis, napredni elektronički potpis i jednostavni elektronički potpis).
Prvo, novi zakon govori o konceptu jednostavnog elektroničkog potpisa koji nije definiran Uredbom o eIDAS-u.Prema Zakonu o elektroničkom potpisu, jednostavnim elektroničkim potpisom smatra se elektronički potpis čiji elementi ne ispunjavaju barem jedan od uvjeta koje mora ispunjavati napredni elektronički potpis prema relevantnim odredbama Uredbe o eIDAS-u.
Do sada je bilo dvojbi o pravnim učincima koje proizvode elektronički potpisi koji nisu udovoljavali zahtjevima povjerenja propisanim Uredbom o eIDAS-u, posebno u pogledu pravnih učinaka prema trećim osobama.No, sada su stvari razjašnjene: sve vrste elektroničkih potpisa proizvode pravne učinke i mogu se koristiti kao dokaz na sudu.Smatramo da je ova zakonska novina dobrodošla, tim više što se ovakvi potpisi u praksi često koriste.
Vrste elektroničkog potpisa i pravni učinci.
Kao što smo ranije predvidjeli, primarni cilj Zakona o elektroničkom potpisu je uspostaviti opći i predvidljiv pravni okvir za korištenje svake vrste elektroničkog potpisa ( kvalificiranog, naprednog i jednostavnog ) i razjasniti pravne učinke ovih vrsta potpisa kako slijedi:
Novo zakonodavstvo omogućuje bolju prilagodbu poslovnim odnosima B2B, olakšavajući sporazume između strana u vezi s pravnim učincima elektroničkih potpisa.Iako zakon proširuje vrste potpisa koji proizvode pravne učinke, njihova uporaba ostaje uvjetovana sporazumom stranaka i međusobnim priznavanjem, čime njihova valjanost ovisi o suugovaratelju.U tom kontekstu, kvalificirani potpis je najsigurnija opcija, koja pruža najveća jamstva sigurnosti, a njegova valjanost ne ovisi o priznanju druge strane.Trenutačno postoji ograničen popis ovlaštenih pružatelja usluga u Rumunjskoj koji nude ovu vrstu potpisa.
Među ostalim zakonskim novostima koje donosi Zakon o elektroničkom potpisu nalazimo propise koji se odnose na zatvorene elektroničke sustave, uvjete koji se primjenjuju na pružanje usluga povjerenja te odgovornosti javnih tijela i institucija u području pružanja usluga povjerenja i priznavanja certifikata izdanih od stranih trustova. davatelji usluga.
Zaključno, vjerujemo da novi zakonski akt predstavlja važan korak u modernizaciji i pojednostavljenju propisa koji se odnose na elektroničke potpise i usluge povjerenja u Rumunjskoj.Usklađuje nacionalno zakonodavstvo s europskim standardima, osiguravajući jedinstven i jasan pravni okvir za korištenje različitih vrsta elektroničkih potpisa.Ostaje za vidjeti kako će se poslovno okruženje prilagoditi ovim propisima, ali se očekuje da će ovaj okvir olakšati elektroničke transakcije i povećati povjerenje u digitalne usluge.
Prednosti i nedostaci korištenja elektroničkog potpisa.
U eri brze digitalizacije, elektronički potpis postaje sve popularnije rješenje za sklapanje transakcija, posebice sada kada je daljinsko potpisivanje transakcija sve učestalije, posebice u međunarodnim procesima.Kako koristimo elektronički potpis, sklapanje ugovora postalo je puno jednostavnije, postiže se jednim klikom, čime se eliminira potreba za transportom originalnih dokumenata kurirskom službom ili putovanjem potpisnika na potpisivanje.
Nadalje, sigurne platforme elektroničkog potpisa pružaju visoku razinu sljedivosti, povećavajući transparentnost procesa, a dokumenti se mogu pohraniti elektronički bez zauzimanja fizičkog prostora.Međutim, postoje i određeni nedostaci koje treba uzeti u obzir.Tehnički problemi mogu odgoditi prikupljanje potpisa ili pristup dokumentima, komplicirajući proces transakcije.Osim toga, korištenje različitih platformi od strane stranaka može dovesti do problema s kompatibilnošću ili prepoznavanjem potpisa, naglašavajući potrebu da se unaprijed provjeri porijeklo potpisa i njihova kompatibilnost.
Članak napisale Monica Stătescu (partnerica), Simona Ungureanu (viša suradnica), Daria Olteanu (suradnica).
